Ukoliko ste ljubitelj umetnosti i koristite društvene mreže, sasvim sigurno ste čuli za blog i Instagram stranicu “Slike i prilike”. Iza ove fenomenalne stranice stoje dve devojke, istoričarke umetnosti, Sofija i Jovana, koje nam svakodnevno putem svojih priča na društvenim mrežama otkrivaju poreklo različitih umetničkih praksi i društvenih fenomena, inspirativne ličnosti iz različitih epoha i zaista sve ono što nas je oduvek zanimalo kad je reč o umetnosti. Za tri godine koliko postoji, njihova Instagram stranica “Slike i prilike” broji već više od 13.000 pratilaca, što pokazuje da kvalitetan sadržaj uvek pronađe svoj put i dođe do svih onih čije duše umetnost oplemenjuje. Za portal “Kultura na dlanu” Sofija i Jovana otkrivaju kako je na njih uticala pandemija, govore o aktuelnim društvenim temama, ali i o savremenoj umetnosti i preporučuju mesta nezaobilazna za sve zaljubljenike u umetnost.

Puno se toga promenilo od našeg prvog intervjua, kako na globalnom planu, tako verujem i kod vas. Već je postalo kliše pitanje, ali šta je vama pandemija ako tako možemo reći donela, a šta je ono što vam je nedostajalo? Da li vam se čini da smo u tim najtežim danima karantina spas pronalazili u umetnosti?

Pandemija je Slike i prilike zatekla kao i sve ostale, međutim, ono što je prednost kada se deo vašeg posla temelji na društvenim mrežama jeste da ste naučeni da reagujete brzo i da efikasno odgovarate na promene. Tako smo mi, čim je nastupio karantin, postovanje na svom blogu i Instagram profilu „prilagodile“ novoj situaciji i obradile nekoliko tema koje se tiču istorije pandemija. Ljudi su bili prisutniji na mrežama, samim tim je i interesovanje za Slike i prilike poraslo, možemo reći da nam je to pandemija „donela“. A ono što nam je najviše nedostajalo jeste zatvorenost muzeja i galerija koja je trajala par meseci, kao i pozorišta i koncertnih dvorana čak i na duže. Međutim, ovo privremeno ukidanje je ujedno bilo i važna lekcija koju smo, nadamo se, svi naučili – da su umetnost i kultura, u bilo kom mediju, apsolutno neophodni za duševni mir, estetska zadovoljstva i intelektualnu stimulaciju svakog čoveka.

Pokrenule ste YouTube kanal “Slike i prilike” (razgovori). Vaš prvi gost bio je Nemanja Jovanov, a prethodno ste nas putem Instagrama bliže upoznale sa najstarijom parfimerijom u Beogradu, parfimerijom “Sava”. Kako ste došle na ideju i kakvi su vaši planovi za dalje?

Nakon gotovo tri godine postojanja Slika i prilika, shvatile smo da je trenutak da „proširimo“ polje delovanja i pronađemo još neki komunikacioni kanal putem kog ćemo plasirati sadržaj – YouTube kanal nam se učinio kao dobar način. Razgovor sa Nemanjom je došao spontano budući da smo htele da uradimo neku formu intervjua sa njim. Ono što nosi spontanost je i „eksperimentalnost“, te ćemo nastojati za početak da unapredimo video produkciju našeg YouTube kanala.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Slike i prilike (@slike.i.prilike)

Putem Instagram stranice izveštavale ste nas i o aktuelnoj izložbi “Identiteti: predstave žena u srpskom slikarstvu između dva rata” koja je pokrenula različita zauvek aktuelna pitanja. Osim toga, na mnogo načina su ovu godinu već obeležile hrabre žene koje znaju da se suoče sa naizgled nesavladivim izazovima. Koliko se status žena kada je reč o pravima na našem profesionalnom putu promenio do danas, gde smo u 2021-oj?

Društvene mreže i naročito Slike i prilike su nam omogućile da stupimo u kontakt i ostvarimo poznastva sa veoma uspešnim, talentovanim i preduzimljivim ženama, umetnicama, preduzetnicama, autorkama blogova i mnogim drugim. Međutim, iako su vidljivi pomaci, još uvek je pred nama dug put u borbi za status i ravnopravnost žene i u profesionalnom i u svakom drugom smislu. Zbog toga su upravo izložbe poput “Identiteti: predstave žena u srpskom slikarstvu između dva rata” važne, jer pokreću društveni dijalog o temi koja nije važna samo za ženu populaciju, već za celo društvo.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Slike i prilike (@slike.i.prilike)

Vaš blog i IG stranica, tj. interesovanje koje su izazvali (sve više je onih koji vas prate) negde dokazuju da ljudi postaju, ne samo željni dobrog sadržaja, već pre svega svesni da je umetnost namenjena svima i da zaista svakom od nas može biti izvor radosti, inspiracije i mira. Kako vi pronalazite inspiraciju za nove teme? Koliko osluškujete pratioce, a koliko se vodite ličnim osećajem i interesovanjima?

Inspiraciju pronalazimo svuda oko nas, u našem obrazovanju, knjigama koje čitamo, filmovima, serijama, predstavama koje gledamo, u muzici, ali u razgovoru sa ljudima, kako iz sfere umetnosti i kulture, tako i iz drugih oblasti. Trudimo se da obrađujemo teme za kojima znamo da bi naša publika volela da čita, ali isto tako volimo da ih upoznajemo i sa novim sadržajem, nekim do sada njima nepoznatim konceptima i da na taj način zajedno napredujemo svi – da publika ima priliku da sazna i nauči nešto novo, ali i da mi kao autorke dosegnemo novi nivo i ponudimo im nešto jedinstveno.

U prvom intervjuu pričale smo o vašem putovanju u Francusku. U međuvremenu smo, nažalost, svi ostali bez prilike da putujemo, makar kada je reč o nekim malo daljim destinacijama. Šta biste preporučile našim čitaocima da vide u Srbiji? I imate li već neki novi plan kad je reč o daljim putovanjima, šta možemo da očekujemo?

Nažalost, kretanje nam je ograničeno i još uvek je neizvesno kada ćemo moći ponovo slobodno da putujemo i obilazimo različite destinacije. Međutim, to ne znači da iskustvo putovanja, istraživanja i otkrivanja novih destinacija, mesta i kutaka ne možemo da doživimo i u svojoj zemlji. Vreme pandemije nam je omogućilo idealnu priliku da upoznamo kulturno nasleđe Srbije i različite predele koje možda nismo ni znali da postoje. Dovoljno je samo da krenemo od grada ili mesta u kom živimo i njegove okoline, potrebno je samo malo truda i možete sebi isplanirati dan ispunjen obilsacima. Od naravno manastira, crkava, preko starih zdanja i unikatnih arhitektonskih primeraka, do spomenika, galerija i muzeja. Svaki deo Srbije je bogat nasleđem.

Koji događaj(i) kad je u pitanju umetnost je do sada, prema vašem mišljenju, obeležio godinu i zašto?

Događaj koji je započeo krajem prošle godine, a potom je nastavljen i u ovoj, bila je izložba slika Vlaha Bukovca u Galeriji SANU pod nazivom „Vlaho Bukovac – slikarstvo neprolazne lepote“. Preko 30.000 posetilaca je obišlo izložbu, a interesovanje za stručna vođenja je bilo na izuzetno. Razloga su dva, prvi i nesumnjivo osnovni razlog leži u samom slikaru čija su dela bila izložena, njegov slikarski talenat, plodnost i raznovrsnost su mnoge privukli da posete izložbu, čak i da nisu čuli za Bukovca pre toga, a drugi razlog je intervencija autora izložbe Igora Borozana koji je odličnom postavkom i još boljim katalogom na suštinski način omogućio razumevanje Bukovčevog dela, dok su svakodnevna stručna vođenja kroz postavku dodatno približila slike publici. Organizacija ove izložbe u Galeriji SANU, kao i interpretacija umetničkog nasleđa su odličan primer kulturne prakse koja treba da postane norma u našoj sredini.

Kada je reč o savremenoj umetnosti, po našem mišljenju, 2020. godinu je obeležio izložbeni projekat umetnice Lidije Delić u beogradskoj galeriji Manifesto. Kohezija izvanredne umetničke i galerijske prakse je izložbom „Too soon, too late“ dokazala da se uprkos određenoj nerazvijenosti domaće kulturne scene, ona konstantno unapređuje i sposobna je da iznedri vrhunske umetničke radove koji počivaju na nesvakidašnjim idejnim osnovama kakve smo imali priliku da gledamo jesenas u Manifestu. Ova beogradska galerija je u novoj sezoni upriličila novu, takođe odličnu izložbu pod nazivom „Sladak limun“ koju vam svesrdno preporučujemo da obiđete.

Šta je ono što vidite kao trenutni društveni problem (ili više) na koji možda (jedino) umetnost može da pruži adekvatan odgovor?

Društvenih problema je mnogo, naročito kada govorimo o području Balkana na kom živimo, gde ih savremeni umetnici svojim radom i delovanjem sa različitih aspekata obrađuju i pokušavaju da nađu odgovor. Ono što se izdvaja kao koren svih problema jeste duboka podeljenost društva na svim nivoima – od toga da li je neko za vlast ili protiv vlasti, do toga da se sada delimo po tome gde pijemo kafu, ili kog kablovskog operatera biramo. Dok se u tom pogledu svest ne promeni ni drugi problemi se neće rešiti, a umetnost svakako može imati veliku ulogu u tome. Umetnost i umetnička promišljanja na domaćoj kulturnoj sceni takođe mogu imati (i imaju) veliku ulogu u preispitivanju savremenog načina života, propisanih normi i nametnutih pravila kojima se ponekad po inerciji prepuštamo bez prethodnog promišljanja. Sve anomalije savremenog društva na lokalnom i globalnom nivou, kao i tektonski poremećaji civilizacije poput pandemije kojoj se, nadamo se, bliži kraj, jesu tema umetničkih projekata i pružaju nam specifičan pogled na njih, omogućavajući samim tim i iskorak u njihovim savladavanju ili makar korigovanju.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Slike i prilike (@slike.i.prilike)

Koje domaće stvaraoce biste izdvojile kada je reč o savremenoj umetnosti, čiji rad pratite i podržavate?

Kada je reč o savremenoj umetnosti trudimo se da ispratimo što više možemo događaja i izložbi mladih umetnika i umetnica. Iako smo u obrazovanju više bile fokusirane na period kraja 19. i početka 20. veka, savremena umetnost je važna jer korespondira sa vremenom i društvenim kontekstom u kom živimo. Izložbe Lidije Delić, Nadežde Kirćanski, Ivana Šukovića, kao i izložbe u umetničkom prostoru U10, galeriji Manifesto, galeriji Eugster Belgrade, Novoj galeriji vizuelnih umetnosti, galeriji Novembar, trudimo se da ne propustimo, te i publici poručujemo da ne može pogrešiti kada su oni pitanju.

Tekst: Vladislava Milovanović Milošević

 

Previous articleNovi Sad u 22 dana simbolično predstavlja program Evropske prestonice kulture za 2022. godinu
Next articlePORODIČNI VIKEND UZ HIT ANIMACIJE “KRUDS NOVO DOBA”, DIZNIJEV BISER “RAJA I POSLEDNJI ZMAJ” I MNOGO ZABAVE U VELIKOJ DEČIJOJ VIKEND AVANTURI